Jetra ima izuzetno važnu metaboličku funkciju, neophodna je za održavanje životnih funkcija te se poremećaji njene funkcije direktno odražavaju na naše zdravlje.
Jednostavno, bez jetre čovjek ne može živjeti.
Među najvažnijim funkcijama su metaboliziranje hrane te detoksikacija potencijalno štetnih tvari za naše zdravlje.
Anatomski gledano, specifična je po svojoj dvostrukoj cirkulaciji – hepatalnoj i portalnoj. Time je i izloženija i opasnostima, ne samo toksinima, nego i presadnicama brojnih malignih oboljenja posebice sijela probavnog trakta.
Sve tvari unesene u naš organizam prolaze kroz jetru koja ih filtrira, prepoznaje potencijalno opasne te potom vrlo složenim kemijskim procesima pretvara u spojeve koji se mogu izlučiti putem mokraće i stolice.
Jetra je odgovorna za sintezu proteina, važna je u regulaciji razine glukoze u krvi (skladište glikogena su jetra i mišići, a kod nedostatka glikogena razgrađuje aminokiseline iz kojih se dobivaju rezerve glukoze), proizvodi kolesterol, ali se u nju i doprema kolesterol iz krvi kojeg izlučuje putem žući. Nadalje iznimno važna funkcija je i u mehanizmu koagulacije.
Čimbenici rizika, tj. opasnosti za jetru na koje čovjek može utjecati su konzumacija alkohola, masna, pržena hrana, pušenje, lijekovi,… Jedni od najštetnijih lijekova za jetru su paracetamol i salicilati, te još mnoge druge skupine lijekova koje su u širokoj upotrebi kao antibiotici.
Kako alkohol šteti jetri?
Metabolizacijom alkohola u nizu kemijskih spojeva koji nastaju, nastaje i acetaldehid koji je izrazito toksičan za jetru. Učestalom i prekomjernom konzumacijom dolazi do oštećenja jetrenih stanica, hepatocita, a posljedice na organizam su devastirajuće – dolazi do poremećaja produkcije jetrenih enzima što dovodi do poremećaja u apsorpciji masti te vitamina topivih u masti kao i vitamina B skupine (B1 i folna kiselina). Sve to postepeno vodi do nakupljanja masti u hepatocitima (masna jetra), njihovog odumiranja (alkoholni hepatitis), pojavom fibroznog tkiva koje dovodi do poremećaja arhitekture jetre, poremećaja mikrocirkulacije, a kasnije i makrocirkulacije (portalna hipertenzija). Sve to nam je poznato kao ciroza jetre.
Problem alkoholizma je u stalnoj ekspanziji. Premda mi sjevernjaci (Podravci, Zagorci, Prigorci, Međimurci) slovimo kao odlični vinogradari i vinari, proizvođači piva i rakije, ne znači da se samo u sjevernim krajevima Hrvatske susrećemo sa problemom alkoholizma, problem je nacionalni, pa i globalni. Što se tiče Republike Hrvatske broj registriranih alkoholičara iznosi preko 240 tisuća. Prema novijim procjenama 20%stanovništva previše pije, a 50%ljudi ima problema sa alkoholom u obitelji. Male i umjerene količine alkohola neće izazvati bitnija oštećenja jetrenog parenhima, no velike količine u dužem vremenskom periodu dovode do značajnog oštećenja.
U svemu tome je i dobra stvar – poznato je da jetra ima sposobnost regeneracije, no na žalost ograničenu tako da postoje i ireverzibilna oštećenja jetre.
Da bi mogli liječiti prvo moramo postaviti i ispravnu dijagnozu.
Postupci koji su nam na raspolaganju:
Anamneza – uzimanje podataka to jest, razgovor sa pacijentom kojim uz dobru nit vodilju možemo dobiti značajne informacije o simptomima i znakovima koje je pacijent primijetio
Heteroanamneza – podaci dobiveni od drugih osoba iznimno važni za dijagnozu alkoholne bolesti jetre jer velika većima pacijenata ne želi priznati konzumaciju ili umanjuje njen značaj
Klinički pregled – samim pogledom na pacijenta možemo zamijetiti žutilo i druge promjene kože, dlaka, ginekomastiju, potkožna krvarenja (masnice), spider nevuse, caput medusae,… Palpacijom možemo naći uvećanje jetre i slezene, ascites…
Laboratorijska analiza – uvijek počinjemo osnovnim nalazima u vidu kompletne krvne slike, ukupnim brojem trombocita, takozvanim klasičnim biokemijskim pretragama (konjugirani, nekonjugirani i ukupni bilirubin te njihov omjer, jetreni enzimi ALT, AST, GGT, alkalna fosfataza), parametre zgrušavanja krvi PV, APTV, fibrinogen, nadalje količine albumina u krvi. Naravno postoje i brojne ruge specifične laboratorijske analize.
Slikovne pretrage – ultrazvuk, kompjuterizirana tomografija, magnetna rezonanca, PET CT, scintigrafija,…
Citološka i patohistološka analiza – citopunkcija i biopsija jetre.
Liječenje alkoholne bolesti jetre?
Prvenstveno i najbitnije je apstinencija od alkohola.
U samom liječenju bolesti jetre osim standardnih farmakoloških preparata (sintetskih) koji su većinom visoko specifični te ih mogu uvesti samo gastroenterolozi hepatolozi ili imaju mnogo nuspojava kako kortikosteroidi dostupan nam je i ekstrakt ploda sikavice (Silybum marinaum), kod nas poznat i kao Silimarin.
Već su stari Egipćani i Grci primijetili povoljan učinak na liječenje mnogih bolesti, prvenstveno probavnih tako da su prvi zapisi stariji od 2000 godina.
Terapijsko djelovanje ima skupina flavonoidnih spojeva silimarina (silibin, izosilibin, silidianin i silikristin).
Samo djelovanje pokazuju na više načina:
Izlučivanje silimarina ide putem žući.
Do sada je izvedeno puno studija koje su istraživale učinke silimarina uključujući i regeneraciju nakon alkoholnog oštećenja, povoljan učinak na regulaciju kolesterola, prilikom transplantacije, kod zaraze virusima hepatitisa,…
2003. u Hrvatskoj je profesor Vucelić napravio studiju kojom je istraživao učinak silimarina kroz 14 tjedana uspoređujući razine jetrenih enzima te razine kolesterola prije, tokom i nakon terapije silimarinom. Zaključno, pacijenti koji su koristili silimarin imali su bitno bolje vrijednosti jetrenih enzima i kolesterola. Glavni preduvjet je bio prekid uzimanja alkohola što se svakako mora naglasiti pacijentima koji su na terapiji silimarinom.
Preporuka je terapiju započeti dozom od 2 x 2 kapsule, a potom smanjiti na 2 x 1 kapsulu iako prilikom istraživanja nisu zamijećeni štetni učinci niti višestruko većih doza.
Piše: Ivica Jendrašić, dr. med.